Gin je destilat od žitarica ili aromatiziranih melasa. Aromatizacija se postiže putem maceracije začina i trava ili umjetnim aromama. Glavnu aromu gina čine juniper berries (aromatične bobice smreke) po kojojima gin i dobiva ime. Kao mnoga alkoholna pića, i gin vuče svoje korijene iz biljne medicine. Imao je reputaciju da pomaže kod reume i artritisa kao i kod bubrežnih problema, vjerojatno zato što je diuretik.
Kada je William III došao iz Nizozemske u Veliku Britaniju da bi postao kralj, donio je gin sa sobom i tu je ubrzo postao sveprisutan, unatoč tome što se način proizvodnje na Otoku malo razlikuje od originalne nizozemske metode, jer se koristi drugačiji kotao za destilaciju. Vrhunac popularnosti dostiže u 18. st. u Velikoj Britaniji, kada je, zbog toga što je bio manje oporezivan, postao alkohol siromašnih. Dobio je i pogrdni nadimak Mother’s ruin, u prijevodu upropastitelj majki, jer se smatralo da zbog gina majke zanemaruju ili napuštaju djecu ili su čak sposobne počiniti čedomorstvo. Gin je bio teška droga toga doba.
S usponom britanskog imperija i pojavom nebrojenih zdravstvenih problema u europskim tropskim kolonijama, postao je popularan pomiješan s tonikom na bazi kinina, kao preventivni lijek za malariju. U ludim dvadesetima, šmekeri su ga, kao i sada hipsteri, pili zbog njegove sofisticiranosti, s tonikom, kriškom limuna i ledom. Ostalo je tako do 50-tih, kad se počinje koristiti kao baza za mnoge koktele.
Nakon tog razdoblja gin postupno degradira te kao piće lagano zastarijeva. Ta degradacija traje do 80-tih godina, kad se pojavljuje brend Bombay Sapphire, koji pronalazi svoj put na tržište i ponovno probuđuje znatiželju barmena i miksologa. Gin nanovo postaje velika inspiracija i pokreće potragu za inovacijom u mnogim destilerijama. Danas mnogo destilerija na genijalan način obnavlja recepturu svojih ginova, posvećujući se aromatizaciji s različitim sirovinama.





Reviews
There are no reviews yet.